Tuđice u svakodnevnom govoru Bazičana

Neke od tih tuđica su standardizirane i u Hrvatskom književnom jeziku, dok su neke tuđice izvan tog konteksta i karakteristične su samo za lokalno stanovništvo.

Potrebna je opsežna analiza jezika pa da bi se za svaku riječ utvrdilo njeno pravo značenje, a poglavito porijeklo. Iz tog razloga ovdje će biti navedene samo riječi i izrazi koje je autor uspio prikupiti, a za koje zna da su tuđice i da ih Bazičani u manjoj ili većoj mjeri koriste.

Posebice su razdvojeni germanizmi i turcizmi kao najmasovnije tuđice u našem jeziku. Njih ima poveliki broj, i popisati ih sve tražilo bi dosta truda. Zato su ovdje navedene samo neke, poglavito one za koje smatramo da su “naše”. Pored tuđica obrađeni su lokalizmi. Riječi i izrazi koje se rabe ili su se rabile kod mjesnog stanovništva. Ovo je prigoda da se mlađi naraštaj upozna s njima i da ih pokušamo spasiti od zaborava.

Tuđice iz njemačkog jezika

HTML clipboard Germanizmi, riječi u našem jeziku njemačkog porijekla i nisu tako nepoznate. Prilično su uočljive jer pretežito imaju prepoznatljiv korijen riječi koji su rijetki u našem jeziku. Na ovoj stranici si prikazane samo neke od njih, koje su se praktično udomaćile u našem svakodnevnom govoru. Za većinu njih imamo drugi, hrvatski izraz, koji se ravnopravno koristi. Međutim, neke od tih riječi toliko su nam se uvukle pod kožu da o njima i ne razmišljamo kao o tuđicama već ih smatramo svojim (auspuh, cigla, deka, fleka, friško, kifla, kirbaj, koštati, krumpir, kugla, plac, šalter, štikla i mnoge druge).

Tuđice iz turskog jezika

S turskim riječima situacija je nešto drukčija. Ovdje su navedene samo neke, a ima ih još na desetine pa i stotine. Neke od njih, čak i veći dio imaju se smatrati hrvatskim riječima Hrvatskog književnog jezika, jer u hrvatskom jeziku za njih uglavnom ne postoji alternativa. Toliko su udomaćene da većina puka niti ne zna da su stranog porijekla, u ovom slučaju Turskog. Postoji još niz turcizama koji se u manjoj ili većoj mjeri koriste u našem jeziku ali za njih imamo adekvatnu alternativu, te su takve riječi prepoznatljive kao Turske (pendžer – prozor; sokak – ulica; mahala – četvrt, mjesto; burek – pita). Doduše, niti navedeni primjeri na turskom jeziku ne pišu se kako ih mi izgovaramo. Tako npr. burek izvorno se piše börek što u prijevodu znači pita savijača. Na donjem popisu turcizama su riječi koje da gotovo nisu izmijenile niti svoj oblik niti svoje značenje. Do neznatnih promjena je došlo u slučajevima gdje u hrvatskom jeziku ne postoje slova za određene glasove kao u turskom jeziku (ö,ç,ş,ğ,â), pa je moralo doći do prilagodbe. Također, neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (rakija, kutija, kapija, čarapa i sl.).

Nekoliko turskih riječi koje nisu u potpunosti iščezle iz našeg jezika:

abađija – suknar
ahbab – prijatelj

Zanimljivo, jedan dio riječi iz lijevog stupca “windowsi nisu podvukli” (MS Word) kao neispravne, tj. nalaze se u hrvatskom rječniku i uvrštene su u “dictionary” kao književne hrvatske riječi. Dakle, čak i neki očiti turcizmi se smatraju hrvatskim riječima.

adeš – imenik
ašik – zaljubljenik
zerdžan – trgovac
bihuzur – uznemiren
bujrum – izvoli
bulbul – slavuj
cakliti – sjati
cicija – škrtac
cimati – drmati
civare – tralje, krpe, rite
čador – šator
čehra – lice
čurek – okrugli kruh
čust – ljepuškast
ćage – papir
ćeremit – crijep

Još malo “originala”

hajat = predsoblje, ali i pojata, šupa;

ašik = ljubitelj, ljubavnik, zaljubljenik;

derviš = (onaj koji voli Boga);
han = konak = prenoćište;
hamam = javno kupatilo;
muhalebija = vrsta sutlijaša;
hasta = bolesnik, bolestan;
hećim = doktor, liječnik;
kuršum = olovo, ali i (olovni) metak;
avlija = dvorište;
kadija = sudac;
eglen = govor, razgovor;
sinija = sofra = niski okrugli stol;
dernek = tulum;
rahmetli = pokojni;
hajvan = životinja;
kijamet = Sudnji dan > nevrijeme;
bismillah = u ime Boga;
inšallah = ako Bog da;
mašallah = ah, što je Bog dao (hvala Bogu da je dao).

damla – kap
delija – junak
dekika – minuta
dilber – miljenik
džada – cesta
džanarika – šljiva ranka
dženetska hurija – rajska ljepotica
džeride – novine
eglenisati – razgovarati
evlad – porod, djeca
ezijet – vrijeđanje, muka
ezan – poziv na molitvu
fajda – korist
fazar – dužnost
fiden – pupoljak
furuna – peć
gajret – nastojanje, pomoć
gazi – junak
gida – obrok
gvera – boj, rat
hair – sreća
horan – voljan, raspoložen
hošaf – kompot
hud – slab, jadan
hurmet – poštovanje
igbal – sreća
insan – čovjek
izun – dopuštenje
izvehtao – ostario
jabanđija – stranac
jakut – rubin
jemek – obrok
kaduna – gospođa
kuduz – čovjek bez novca
kuvvetli – snažan
landohan – lijenčina
lezet – slast, uživanje
lola – momak, dragi
mahal – mjesto
merhanet – milosrdnost
mubarek – sretan
milet – narod
musafir – gost
na tenhane – potanko
nijet – namjera
nujan – neveseo
ohanuti – sačekati
okuvetati – osnažiti se
oturisati – sjesti
paluza – vrsta kompota
plah – lijep
pripuzina – ulaznica
ragbet – vrijednost
rahat – zadovoljan, miran, bezbrižan
rozine – grožđice
sabah – zora
serbez – slobodno
sofa – trpeza
sumbul – carević
šadrvan – vodoskok sa bazenom
šeher – grad
šuba – rupica
tabijasus – osobenjak
teferič – provod u prirodi
tratina – travnato zemljište
tutun – duhan
ućejifiti – razveseliti se
urnek – uzorak
uzur – dokolica
vabiti – zvati
vilajet – pokrajina
vipahna – nestašna
zahlada – poslastica
zeher – otrov
zeman – vijeme
zijafet – svecani objed
žicar – mangup

domaljevac-samac.com