Postoji li Bazičanin koji se barem jednom nije zapitao po čemu je Bazik dobio ime? Naselje Bazik, promatrajući kroz širi povijesni prikaz, je vrlo mlado naselje. U literaturi se spominje tek od negdje 1840. godine. Međutim, to ne znači da je selo i utemeljeno tih godina.
- Postavite ovdje svoj oglas -
Ali ako je i starije, nije puno, jer nigdje nije zabilježeno spominjanje njegovog imena, dok se sva druga naselja u susjedstvu spominju dosta ranije. Nemamo nikakvog zapisa o postojanju naselja s nekakvim drugim imenom na ovom području gdje je danas Bazik, te stoga prepostavljamo da Bazik i osnaovan u prvoj polovici 19. stoljeća.
Nemamo pouzdan zapis o porijeklu njegovog imena. Kako nemamo pisani trag o nazivu sela možemo samo pretpostaviti da je selo dobilo ime po grmolikoj biljci koju lokalno stanovništvo zove “baza”. Ova pretpostavka je i najuvreženija među Bazičanima. A je li ona utemeljena…? U nastavku ćemo pokušati dati odgovor na to pitanje.
Prvo o “bazi”. Područje naselja Bazik je karakteristično po brojnim izdancima tog grma. Tamo gdje se zemljište ne obrađuje, prvenstveno, samoniklo raste baza. Zanimljivo je da mnogi drugi žitelji Bosanske Posavine za ovu biljku imaju druge nazive kao npr. divlji bagrem. Veoma mali broj žitelja posavskih sela koristi za bazu upravo taj izraz. S toga se nameće zaključak da su selu nadjenuli ime upravo sami Bazičani koji su može biti svoj lokalizam donijeli u Bazik naselivši ovo područje. Više o bazi kao grmolikoj biljci od koje Bazik možda vuče svoje ime pročitajte u nastavku teksta gdje smo obradili i druge teorije o porijeklu imena našeg sela. Vjerujem sami ćete zaključiti koja bi teorija mogla biti najispravnija.
TEORIJA PRVA
Baza lat. Amorpha fruticosa L. (iz porodica Fabaceae)
Amorfa potječe iz središnjih i jugoistočnih područja Sjeverne Amerike. U Americi poznata kao “Indigo grm” ili još kao “Lažni indigo” U Europu je unesena kao ukrasna biljka, ali je ubrzo podivljala i potpuno se udomaćila u južnoj i srednjoj Europi. Amorfa se širi nizinskim područjem, uz obale rijeka i jezera. Vrlo obilno plodi, a njene lagane plodove raznosi poplavna voda pa se zakorovljene površine naglo povećavaju. Zbog toga je ova biljka postala ozbiljna smetnja šumskim gospodarstvima u nizinskim područjima gdje naglo osvaja površine i onemogućava pošumljavanje. Također prodire u novoosnovane šumske kulture te, budući da znatno brže i bujnije raste od većine šumsko-kulturnih vrsta, prerašćuje ih, zagušuje i dovodi do njihova propadanja.
Bazičani za Amorfu isključivo koriste izraz baza, mada većina puka u Posavini uglavnom ne koristi taj izraz. Drugdje u Posavini poznata je kao “divlji bagrem” ili “mrtvi bagrem” ili samo “bagrem”. U nekim dijelovima Hrvatske koristi se i izraz “čivitnjača”. Mada se kao službeni naziv u literaturi najčešće koristi izraz “amorfa” koji je preuzet iz latinskog naziva te biljke.
TEORIJA DRUGA
Da ime Bazik potječe od biljke baza, najraširenija je teorija. Međutim dao sam si truda te sam pomalo istražujući po literaturi iz povijesti pronašao zanimljive podatke koji nam govore o možda drugom porijeklu imena Bazik. Naime, na web stranicama grada Gradačac u povijesnom prikazu tog sitea pored samog Gradačca opisana je i povijest gradačačke šire okoline. Pa se tako u jednom dijelu teksta nabrajaju povijesna naselja između Šamca i Orašja. Te tamo nalazim slijedeći slijed … Grebnice, Barik, Domaljevac …. Dakle naselje između Grebnica i Domaljevca po tom zapisu zove se Barik. Prema tome ime Bazik bi mogla biti izvedenica od Barik. Ima logike da se Bazik nekada zvao Barik. Poznato nam je da je Bazik vrlo mlado naselje. Prvi zapisi datiraju ga u 1840 godinu, mada isti nije sasvim pouzdan. Ali svejedno mora mu se dati na značenju jer ne postoji stariji pomen naselja Bazik. Zašto Bazik nije ranije naseljen? Odgovor bi mogao biti jasan. Zato što je područje Bazika bilo pretežito vodoplavno. Nezaštićen teren od Save često je znao biti poplavljen, te kao takav nepogodan za naseljavanje. A i kada nije bilo poplava, bilo je osnova za naziv Barik jer je u Baziku do skoro bila velika bara zvana Blato. Mnoge bazičke kuće su bile sagrađene uz tu baru a i ostalo stanovništvo tadašnjeg Bazika bilo je vjerojatno upućeno na tu nepresušnu vodenu površinu koja je izuzetno bila bogata ribom i raznom divljači te je bila izvor značajnog dijela prehrane za stanovništvo.
TEORIJA TREĆA
Treća teorija nastala na mom istraživanju riječi “bazik”. Što mi je u konačnici dalo da Bazik kao i mnoga druga posavska sela ima Tursko porijeklo. Naime u Turskoj postoji nekoliko naselja koja se istovjetno zovu kao naše selo – Bazik (u pokrajini Corum u Turskoj). Ali i naselja sličnog imena kao što su Bazikan, Bazikgn, Baziki i Bazikom.
I međusobnom kombinacijom, ove dvije teorije ponovo govore o mogućem turskom porijeklu imena sela. Da li je to slučajnost ili nam zaista govori o turskom porijeklu imena ostaje tek da se vidi. Nemam pouzdan podatak što točno riječ “bazik” na turskom jeziku znači. Ali prevodeći sa turskog na engleski pa sa engleskog na hrvatski došao sam do značenja riječi barik (kao i barikat) koja u slobodnom prijevodu znači “kućište, ograđen prostor”. I ova teorija bi mogla imati logike. Jer područje današnjeg Bazika bi se mogao tretirati kao ograđen prostor jer je prirodnim preprekama, prije svega rijekom Savom i barom Blato, bio svojevrsni poluotok. S tim da se u vezi prijevoda “ograđen prostor” mogu stvarati i nove teorije što je taj prostor u to vrijeme mogao značiti. Dovoljno je bilo da su svojevremeno Turci mogli na današnjem prostoru Bazika prolaziti pored ograđenog tora stoke ili nečega sličnog tako da im je taj ograđeni prostor mogao služiti kao nekakav orijentir na svojim proputovanjima iz Gornje Azizije u Donju Aziziju (Bosanski šamac i Orašje). Tko će ga znati? No, istraživat ćemo i dalje pa možda pronađemo i neke opipljivije dokaze o porijeklu imena našega sela.
TEORIJA ČETVRTA
Napomena: Budući da nismo stručnjaci za turski jezik, ne znamo kako se čita i izgovara glas “s” unutar riječi. Možda i Turci “s” izgovaraju taj glas slično kao i Njemci kao “z”, pa bi otuda ova teorija bila još upečatljivija. S toga pozivamo sve koji poznaju turski jezik da nam se jave kako bi rasvijetlili ovu nepoznanicu.
I možda najtočnija. I ponovo veza sa Turskom i Turcima. Ili bolje reći sa turskim jezikom. U daljim svojim istraživanjima poveznica s turskim jezikom pronašao sam riječ “basik”, koja prevedena na naš jezik znači onizak. Što bi po mom sudu najviše odgovaralo stvarnom porijeklu imena sela. Naime, basik je fonetski lako mogao preći u Bazik. I u izgovoru riječi “basik” polagano se osjeća pretvorba glasa “s” u glas “z”. Pa otuda i “bazik”.
Znamo da je Bazik u ovom dijelu Posavine najmlađe naselje. Naime, okolna naselja Domaljevac pa i Grebnice spominju se dosta godina ranije. Što nam može značiti da je područje današnjeg sela bilo nepogodno za nastanjivanje. Blizina rijeke Save, koja je sa svojim visokim vodostajima često plavila ovo područje utjecala je da se stvori slika o području Bazika kao o niskom zemljištu. Tada nije bilo zaštitnih nasipa, pa je sadašnje selo često bilo pod vodom. Pored rijeke Save za Bazik je karakteristična i bara Blato (staro korito rijeke Save) koja je u kišnom vremenu također uzrokovala poplave na području današnjeg naselja Bazik. U prilog toj teoriji ide i bazička zemlja, koja je danas poznata po svojoj kakvoći. Naime, neupitna kvaliteta današnjeg obradivog zemljišta je vjerojatno plod čestih poplava koje su sa sobom taložile mulj i hranjivu organsku tvar što je i karakteristično za vodoplavna zemljišta.Dakle teren u Baziku je bio onizak (tur. basik). Logično definiran, budući da je često bio potopljen vodom. A područje današnjeg Bazika nalazilo se na putnoj komunikaciji kako je i ranije rečeno između Gornje i Donje Azizije. Zato ovu teoriju, da su nam Turci dali ime kao primjerice i Donjoj Mahali, treba smatrati vjerojatnom. Jer naziv područja Basik je vjerojatno starije od naziva naselja Bazik. Pa su prvi naseljenici sela mogli govoriti da su se naselili u Basik odnosno Bazik.
DODATAK
Ovdje ćemo još navesti mišljenje Jose Špionjak iz Grebnica koji je donjim riječima prokomentirao ovaj naš članak i time potpomogao u shvaćanju porijekla imena Bazik.
“Složio bih se sa mišljenjem da ime sela Bazik potječe iz turskog jezika.
Onaj tko pozna teren samoga mjesta (i njegove šire okoline), i dandanas može zaključiti da je bilo teško podizati naselja na takvom zemljištu. Dakle, teren je loš. A Turci, za LOŠ, u svom izrazu koriste riječ BOZUK. Moguće da je riječ pohrvaćena i prilagođena našem izgovoru.” (Joso Špionjak)
TEORIJA PETA (siječanj 2016.)
Došli smo do novih spoznaja o porijeklu imena Bazik. Zapravo, nije čak ni riječ o novoj teoriji niti imamo objašnenje porijekla imena sela. Ali imamo podatak (provjeren) koji u izvjesnoj mjeri ruši sve (ako ne sve, onda većinu) gornje teorije. Naime, došli smo u posjed dokumenta iz 1903. godine iz kojeg je vidljivo da se već tada Bazik nije zvao kako se zove danas. U tom dokumentu (objavit ćemo ga kao poseban članak) stoji da se u ono vrijeme Bazik zvao Gornji Domaljevac. Što znači da je ime Bazik ipak novijeg datuma. Ali je zanimljivo kako nitko nema podatak kada je Bazik i službeno postao Bazik. Tj. kada je ime promijenjeno iz Gornji Domaljevac u Bazik.
Važno je istaći da su u sastav Gornjeg Domaljevca osim današnjeg Bazika ulazila i Kališta, dio današnjeg sela Domaljevac. Kališta su dio Domaljevca koji se nalazi uz Bazik i nastavlja se uz bazičko područje istoimenog naziva.
domaljevac-samac.com
- Postavite ovdje svoj oglas -