Imaju li Bazičani svoj jezik? Odgovor bi mogao biti i da i ne. Mada su puno bliže istini negacijski stavovi. Bazičani kao Hrvati bez sumnje govore hrvatskim jezikom. Nastranu što dijalekt Bazičana u potpunosti ne usvaja standarde Hrvatskog književnog jezika.
- Postavite ovdje svoj oglas -
Povijesne okolnosti doprinijele su uporabi velikog broja tuđica.
Neke od tih tuđica su standardizirane i u Hrvatskom književnom jeziku, dok su neke tuđice izvan tog konteksta i karakteristične su samo za lokalno stanovništvo.
Potrebna je opsežna analiza jezika pa da bi se za svaku riječ utvrdilo njeno pravo značenje, a poglavito porijeklo. Iz tog razloga ovdje će biti navedene samo riječi i izrazi koje je autor uspio prikupiti, a za koje zna da su tuđice i da ih Bazičani u manjoj ili većoj mjeri koriste.
Posebice su razdvojeni germanizmi i turcizmi kao najmasovnije tuđice u našem jeziku. Njih ima poveliki broj, i popisati ih sve tražilo bi dosta truda. Zato su ovdje navedene samo neke, poglavito one za koje smatramo da su “naše”. Pored tuđica obrađeni su lokalizmi. Riječi i izrazi koje se rabe ili su se rabile kod mjesnog stanovništva. Ovo je prigoda da se mlađi naraštaj upozna s njima i da ih pokušamo spasiti od zaborava.
GERMANIZMI | ||
| anjcug (ancug) | der Anzug – odijelo | |
| alanser (anlaser) | der Anlasser – elektro pokretač motora | |
| auspuh | der Auspuff – ispušna cijev, ispušnik | |
| bluza | die Bluse | |
| bina | die Bühne – pozornica | |
| bremza | die Bremse – kočnica | |
| cajtnot | die Zeitnot – vremenska stiska | |
| cange | die Zange – kliješta | |
| ceh | die Zeche -ceh; račun | |
| cigla | die Ziegel – puna opeka | |
| cimer | das Zimmer – soba, koji zajednički borave u istoj prostoriji – cimeri. | |
| curikati / curiknuti | vući natrag (od zurück – natrag) | |
| cvikere | der Zwicker – naočale | |
| deka | die Decke – pokrivač ili plafon / strop | |
| drot | der Draht – žica | |
| fajerica | izvedenica od das Feuerzeug – upaljač | |
| farba | die Farbe – boja | |
| fašnik | der Fasching – poklade, karneval | |
| fiš paprikaš | der Fisch (riba) + paprikaš | |
| flaša | die Flasche – boca | |
| fleka | der Fleck -mrlja | |
| firanga | der Vorhang – zavjesa, zastor | |
| foršpan | der Vorspann – kratak uvod, uvodni odlomak | |
| frajla | das Fräulein – gospođica | |
| friško | frisch – svježe | |
| furati | die Fuhre – (podvoz, kola, tovar) voziti | |
| gemišt | gemischt – pomiješano | |
| glancati | glänzen – sjajiti se | |
| gletat, gletovati | glätten -izravnati | |
| grunt | der Grund (dno, podnožje, podloga) zemlja, zemljišni posjed | |
| haustor | die Haustür – kućna vrata, ulaz u zgradu | |
| herc | das Herz – srce | |
| hausmajstor | der Hausmeister – kućepazitelj | |
| karfiol | der Karfiol – cvjetača | |
| kifla | der Kipfel – vrsta peciva (roščić) | |
| kirbaj / kirvaj | die Kirchweih – kirbaj | |
| knap | knapp – tijesno, oskudno, jedva | |
| knedla | der Knödel – okruglica | |
| kofer / kufer | der Koffer – kovčeg | |
| koštati | kosten – stajati (u novčanoj vrijednosti) | |
| krampus | der Krampus – krampus, antipod od Djeda Mraza | |
| krizbam, krizman | der Chrisstbaum – božićno drvce | |
| krumpir | die Grundbirne, grumper – krumpir | |
| kugla | die Kugel – kugla | |
| lauf | der Lauf – trk, trčanje | |
| lojtre | die Leiter – ljestve | |
| plac | der Platz – trg | |
| ratkapa | die Radkappe – poklopac kotača | |
| rikverc | rückwärts – (u)natrag, (u)nazad | |
| rolati se | rollen – koturati se | |
| rolšuhe | die Rollschuhe – koturaljke | |
| ruksak | der Rucksack – naprtnjača | |
| šalter | der Schalter – prekidač, šalter (na pošti, u banci i sl.) | |
| šlag | der Schlag – udarac, udar; kap (srčana, moždana), tučeno slatko vrhnje | |
| šlager | der Schlager | |
| šlank | schlank – mršav | |
| šlauf | der Schlauch – gumena cijev, zračnica | |
| šlampav | schlampig – neuredan, nemaran, površan | |
| šleper | der Schlepper – tegljač | |
| šljaka | die Schlacke – drozga, šljaka, talog, troska | |
| šmekt, šmekati | schmeckt – ukusno, biti ukusno | |
| šminka | die Schminke | |
| šnajder | der Schneider – krojač | |
| šnicla | das Schnitzel – odrezak | |
| šnita (šnjita) | die Schnitte – kriška | |
| špahtla | der Spachtel – lopatica za struganje | |
| špancir, špancirati | spaziern – šetati | |
| špajz | die Speisekammer – smočnica | |
| špek | der Speck – slanina | |
| špica | die Spitze – šiljak, vrh | |
| špigla | der Spirgel – ogledalo, zrcalo | |
| špotati | spotten – izrugivati se, ljutiti se na koga | |
| šprica | die Spritze – brizgalica, štrcaljka, injekcija | |
| špur | die Spur – traka | |
| šrafciger, šarafciger | der Schraubenziher – odvijač | |
| štanga, štanjga | die Stange – motka, pritka, šipka | |
| šteker | der Stecker – utičnica | |
| štikla | der Stöckel – visoka potpetica | |
| štimati | stimmen – biti točan, biti uredu, ugađati žice glazbala | |
| štimung | die Stimmung – raspoloženje, ugođaj, atmosfera | |
| štrik | der Strick – uže, konopac | |
| štrikati | stricken – plesti | |
| štrudla | der Strudel – pita savijača | |
| šuster | der Schuster – postolar, cipelar | |
| švercer | der Schwärzer – krijumčar | |
| tipfeler | der Tippfehler – tiskarska greška | |
| trefiti, potrefiti | treffen – pogoditi | |
| ura | die Uhr – sat (što je turcizam) | |
| vekerica | der Wecker – budilica | |
| vešmašina | die Waschmaschine – perilica rublja | |
| ziher | sicher – siguran (ziheraš – osoba koja ne voli riskirati) | |
TURCIZMI | ||
| ambar | ambar | |
| armiran | arme | |
| bakar | bakir | |
| balon | balon | |
| bar, barem | bari | |
| baraka | baraka | |
| barok | barok | |
| bedem | beden | |
| beton | beton | |
| boja | boya | |
| bubreg | böbrek | |
| budala | budala | |
| bunar | bunar | |
| čak | çak | |
| čarapa | çorap | |
| čelik | çelik | |
| dekan | dekan | |
| dućan | dükkân | |
| džep | cep | |
| ekran | ekran | |
| elan, ponos | elan | |
| frak | frak | |
| jastuk | yastik | |
| jatak | yatak | |
| jogurt | yoğurt | |
| kajmak | kaymak | |
| kalaj | kalay | |
| kanal | kanal | |
| karton | karton | |
| kat | kat | |
| kapak | kapak | |
| kapija | kapi | |
| kasa | kasa | |
| kasapin | kasap | |
| kazan, kotao | kazan | |
| kula | kule | |
| kutija | kutu | |
| majmun | maymun | |
| miraz | miras | |
| moral | moral | |
| norma | norm | |
| ortak | ortak | |
| pamuk | pamuk | |
| pantalone, pantole | pantalon | |
| pekmez | pekmez | |
| pilić | piliç | |
| rakija | raki | |
| sačma | saçma | |
| salama | salam | |
| salamura | salamura | |
| salata | salata | |
| sapun | sabun | |
| sat | saat | |
| šećer | şeker | |
| temelj | temel | |
| tiranin | tiran | |
| ton | ton | |
| tona | ton | |
| torba | torba | |
| žeton | jeton | |
Tuđice iz njemačkog jezika
HTML clipboard Germanizmi, riječi u našem jeziku njemačkog porijekla i nisu tako nepoznate. Prilično su uočljive jer pretežito imaju prepoznatljiv korijen riječi koji su rijetki u našem jeziku. Na ovoj stranici si prikazane samo neke od njih, koje su se praktično udomaćile u našem svakodnevnom govoru. Za većinu njih imamo drugi, hrvatski izraz, koji se ravnopravno koristi. Međutim, neke od tih riječi toliko su nam se uvukle pod kožu da o njima i ne razmišljamo kao o tuđicama već ih smatramo svojim (auspuh, cigla, deka, fleka, friško, kifla, kirbaj, koštati, krumpir, kugla, plac, šalter, štikla i mnoge druge).
Tuđice iz turskog jezika
S turskim riječima situacija je nešto drukčija. Ovdje su navedene samo neke, a ima ih još na desetine pa i stotine. Neke od njih, čak i veći dio imaju se smatrati hrvatskim riječima Hrvatskog književnog jezika, jer u hrvatskom jeziku za njih uglavnom ne postoji alternativa. Toliko su udomaćene da većina puka niti ne zna da su stranog porijekla, u ovom slučaju Turskog. Postoji još niz turcizama koji se u manjoj ili većoj mjeri koriste u našem jeziku ali za njih imamo adekvatnu alternativu, te su takve riječi prepoznatljive kao Turske (pendžer – prozor; sokak – ulica; mahala – četvrt, mjesto; burek – pita). Doduše, niti navedeni primjeri na turskom jeziku ne pišu se kako ih mi izgovaramo. Tako npr. burek izvorno se piše börek što u prijevodu znači pita savijača. Na donjem popisu turcizama su riječi koje da gotovo nisu izmijenile niti svoj oblik niti svoje značenje. Do neznatnih promjena je došlo u slučajevima gdje u hrvatskom jeziku ne postoje slova za određene glasove kao u turskom jeziku (ö,ç,ş,ğ,â), pa je moralo doći do prilagodbe. Također, neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (rakija, kutija, kapija, čarapa i sl.).
Nekoliko turskih riječi koje nisu u potpunosti iščezle iz našeg jezika:
abađija – suknar
ahbab – prijatelj
Zanimljivo, jedan dio riječi iz lijevog stupca “windowsi nisu podvukli” (MS Word) kao neispravne, tj. nalaze se u hrvatskom rječniku i uvrštene su u “dictionary” kao književne hrvatske riječi. Dakle, čak i neki očiti turcizmi se smatraju hrvatskim riječima.
adeš – imenik
ašik – zaljubljenik
zerdžan – trgovac
bihuzur – uznemiren
bujrum – izvoli
bulbul – slavuj
cakliti – sjati
cicija – škrtac
cimati – drmati
civare – tralje, krpe, rite
čador – šator
čehra – lice
čurek – okrugli kruh
čust – ljepuškast
ćage – papir
ćeremit – crijep
Još malo “originala”
hajat = predsoblje, ali i pojata, šupa;
ašik = ljubitelj, ljubavnik, zaljubljenik;
derviš = (onaj koji voli Boga);
han = konak = prenoćište;
hamam = javno kupatilo;
muhalebija = vrsta sutlijaša;
hasta = bolesnik, bolestan;
hećim = doktor, liječnik;
kuršum = olovo, ali i (olovni) metak;
avlija = dvorište;
kadija = sudac;
eglen = govor, razgovor;
sinija = sofra = niski okrugli stol;
dernek = tulum;
rahmetli = pokojni;
hajvan = životinja;
kijamet = Sudnji dan > nevrijeme;
bismillah = u ime Boga;
inšallah = ako Bog da;
mašallah = ah, što je Bog dao (hvala Bogu da je dao).
damla – kap
delija – junak
dekika – minuta
dilber – miljenik
džada – cesta
džanarika – šljiva ranka
dženetska hurija – rajska ljepotica
džeride – novine
eglenisati – razgovarati
evlad – porod, djeca
ezijet – vrijeđanje, muka
ezan – poziv na molitvu
fajda – korist
fazar – dužnost
fiden – pupoljak
furuna – peć
gajret – nastojanje, pomoć
gazi – junak
gida – obrok
gvera – boj, rat
hair – sreća
horan – voljan, raspoložen
hošaf – kompot
hud – slab, jadan
hurmet – poštovanje
igbal – sreća
insan – čovjek
izun – dopuštenje
izvehtao – ostario
jabanđija – stranac
jakut – rubin
jemek – obrok
kaduna – gospođa
kuduz – čovjek bez novca
kuvvetli – snažan
landohan – lijenčina
lezet – slast, uživanje
lola – momak, dragi
mahal – mjesto
merhanet – milosrdnost
mubarek – sretan
milet – narod
musafir – gost
na tenhane – potanko
nijet – namjera
nujan – neveseo
ohanuti – sačekati
okuvetati – osnažiti se
oturisati – sjesti
paluza – vrsta kompota
plah – lijep
pripuzina – ulaznica
ragbet – vrijednost
rahat – zadovoljan, miran, bezbrižan
rozine – grožđice
sabah – zora
serbez – slobodno
sofa – trpeza
sumbul – carević
šadrvan – vodoskok sa bazenom
šeher – grad
šuba – rupica
tabijasus – osobenjak
teferič – provod u prirodi
tratina – travnato zemljište
tutun – duhan
ućejifiti – razveseliti se
urnek – uzorak
uzur – dokolica
vabiti – zvati
vilajet – pokrajina
vipahna – nestašna
zahlada – poslastica
zeher – otrov
zeman – vijeme
zijafet – svecani objed
žicar – mangup
domaljevac-samac.com
- Postavite ovdje svoj oglas -
