domaljevac-šamac.com
Portal za općinu Domaljevac-Šamac

Tuđice u svakodnevnom govoru Bazičana

0 94

Imaju li Bazičani svoj jezik? Odgovor bi mogao biti i da i ne. Mada su puno bliže istini negacijski stavovi. Bazičani kao Hrvati bez sumnje govore hrvatskim jezikom. Nastranu što dijalekt Bazičana u potpunosti ne usvaja standarde Hrvatskog književnog jezika.

- Postavite ovdje svoj oglas -

Povijesne okolnosti doprinijele su uporabi velikog broja tuđica.

Neke od tih tuđica su standardizirane i u Hrvatskom književnom jeziku, dok su neke tuđice izvan tog konteksta i karakteristične su samo za lokalno stanovništvo.

Potrebna je opsežna analiza jezika pa da bi se za svaku riječ utvrdilo njeno pravo značenje, a poglavito porijeklo. Iz tog razloga ovdje će biti navedene samo riječi i izrazi koje je autor uspio prikupiti, a za koje zna da su tuđice i da ih Bazičani u manjoj ili većoj mjeri koriste.

Posebice su razdvojeni germanizmi i turcizmi kao najmasovnije tuđice u našem jeziku. Njih ima poveliki broj, i popisati ih sve tražilo bi dosta truda. Zato su ovdje navedene samo neke, poglavito one za koje smatramo da su “naše”. Pored tuđica obrađeni su lokalizmi. Riječi i izrazi koje se rabe ili su se rabile kod mjesnog stanovništva. Ovo je prigoda da se mlađi naraštaj upozna s njima i da ih pokušamo spasiti od zaborava.

 

GERMANIZMI
anjcug (ancug)der Anzug – odijelo
alanser (anlaser)der Anlasser – elektro pokretač motora
auspuhder Auspuff – ispušna cijev, ispušnik
bluzadie Bluse
binadie Bühne – pozornica
bremzadie Bremse – kočnica
cajtnotdie Zeitnot – vremenska stiska
cangedie Zange – kliješta
cehdie Zeche -ceh; račun
cigladie Ziegel – puna opeka
cimerdas Zimmer – soba, koji zajednički borave u istoj prostoriji – cimeri.
curikati / curiknutivući natrag (od zurück – natrag)
cvikereder Zwicker – naočale
dekadie Decke – pokrivač ili plafon / strop
drotder Draht – žica
fajericaizvedenica od das Feuerzeug – upaljač
farbadie Farbe – boja
fašnikder Fasching – poklade, karneval
fiš paprikašder Fisch (riba) + paprikaš
flašadie Flasche – boca
flekader Fleck -mrlja
firangader Vorhang – zavjesa, zastor
foršpander Vorspann – kratak uvod, uvodni odlomak
frajladas Fräulein – gospođica
friškofrisch – svježe
furatidie Fuhre – (podvoz, kola, tovar) voziti
gemištgemischt – pomiješano
glancatiglänzen – sjajiti se
gletat, gletovatiglätten -izravnati
gruntder Grund (dno, podnožje, podloga) zemlja, zemljišni posjed
haustordie Haustür – kućna vrata, ulaz u zgradu
hercdas Herz – srce
hausmajstorder Hausmeister – kućepazitelj
karfiolder Karfiol – cvjetača
kiflader Kipfel – vrsta peciva (roščić)
kirbaj / kirvajdie Kirchweih – kirbaj
knapknapp – tijesno, oskudno, jedva
knedlader Knödel – okruglica
kofer / kuferder Koffer – kovčeg
koštatikosten – stajati (u novčanoj vrijednosti)
krampusder Krampus – krampus, antipod od Djeda Mraza
krizbam, krizmander Chrisstbaum – božićno drvce
krumpirdie Grundbirne, grumper – krumpir
kugladie Kugel – kugla
laufder Lauf – trk, trčanje
lojtredie Leiter – ljestve
placder Platz – trg
ratkapadie Radkappe – poklopac kotača
rikvercrückwärts – (u)natrag, (u)nazad
rolati serollen – koturati se
rolšuhedie Rollschuhe – koturaljke
ruksakder Rucksack – naprtnjača
šalterder Schalter – prekidač, šalter (na pošti, u banci i sl.)
šlagder Schlag – udarac, udar; kap (srčana, moždana), tučeno slatko vrhnje
šlagerder Schlager
šlankschlank – mršav
šlaufder Schlauch – gumena cijev, zračnica
šlampavschlampig – neuredan, nemaran, površan
šleperder Schlepper – tegljač
šljakadie Schlacke – drozga, šljaka, talog, troska
šmekt, šmekatischmeckt – ukusno, biti ukusno
šminkadie Schminke
šnajderder Schneider – krojač
šnicladas Schnitzel – odrezak
šnita (šnjita)die Schnitte – kriška
špahtlader Spachtel – lopatica za struganje
špancir, španciratispaziern – šetati
špajzdie Speisekammer – smočnica
špekder Speck – slanina
špicadie Spitze – šiljak, vrh
špiglader Spirgel – ogledalo, zrcalo
špotatispotten – izrugivati se, ljutiti se na koga
špricadie Spritze – brizgalica, štrcaljka, injekcija
špurdie Spur – traka
šrafciger, šarafcigerder Schraubenziher – odvijač
štanga, štanjgadie Stange – motka, pritka, šipka
štekerder Stecker – utičnica
štiklader Stöckel – visoka potpetica
štimatistimmen – biti točan, biti uredu, ugađati žice glazbala
štimungdie Stimmung – raspoloženje, ugođaj, atmosfera
štrikder Strick – uže, konopac
štrikatistricken – plesti
štrudlader Strudel – pita savijača
šusterder Schuster – postolar, cipelar
švercerder Schwärzer – krijumčar
tipfelerder Tippfehler – tiskarska greška
trefiti, potrefititreffen – pogoditi
uradie Uhr – sat (što je turcizam)
vekericader Wecker – budilica
vešmašinadie Waschmaschine – perilica rublja
zihersicher – siguran (ziheraš – osoba koja ne voli riskirati)

 

 TURCIZMI
ambarambar
armiranarme
bakarbakir
balonbalon
bar, barembari
barakabaraka
barokbarok
bedembeden
betonbeton
bojaboya
bubregböbrek
budalabudala
bunarbunar
čakçak
čarapaçorap
čelikçelik
dekandekan
dućandükkân
džepcep
ekranekran
elan, ponoselan
frakfrak
jastukyastik
jatakyatak
jogurtyoğurt
kajmakkaymak
kalajkalay
kanalkanal
kartonkarton
katkat
kapakkapak
kapijakapi
kasakasa
kasapinkasap
kazan, kotaokazan
kulakule
kutijakutu
majmunmaymun
mirazmiras
moralmoral
normanorm
ortakortak
pamukpamuk
pantalone, pantolepantalon
pekmezpekmez
pilićpiliç
rakijaraki
sačmasaçma
salamasalam
salamurasalamura
salatasalata
sapunsabun
satsaat
šećerşeker
temeljtemel
tiranintiran
tonton
tonaton
torbatorba
žetonjeton

 

Tuđice iz njemačkog jezika

HTML clipboard Germanizmi, riječi u našem jeziku njemačkog porijekla i nisu tako nepoznate. Prilično su uočljive jer pretežito imaju prepoznatljiv korijen riječi koji su rijetki u našem jeziku. Na ovoj stranici si prikazane samo neke od njih, koje su se praktično udomaćile u našem svakodnevnom govoru. Za većinu njih imamo drugi, hrvatski izraz, koji se ravnopravno koristi. Međutim, neke od tih riječi toliko su nam se uvukle pod kožu da o njima i ne razmišljamo kao o tuđicama već ih smatramo svojim (auspuh, cigla, deka, fleka, friško, kifla, kirbaj, koštati, krumpir, kugla, plac, šalter, štikla i mnoge druge).

Tuđice iz turskog jezika

S turskim riječima situacija je nešto drukčija. Ovdje su navedene samo neke, a ima ih još na desetine pa i stotine. Neke od njih, čak i veći dio imaju se smatrati hrvatskim riječima Hrvatskog književnog jezika, jer u hrvatskom jeziku za njih uglavnom ne postoji alternativa. Toliko su udomaćene da većina puka niti ne zna da su stranog porijekla, u ovom slučaju Turskog. Postoji još niz turcizama koji se u manjoj ili većoj mjeri koriste u našem jeziku ali za njih imamo adekvatnu alternativu, te su takve riječi prepoznatljive kao Turske (pendžer – prozor; sokak – ulica; mahala – četvrt, mjesto; burek – pita). Doduše, niti navedeni primjeri na turskom jeziku ne pišu se kako ih mi izgovaramo. Tako npr. burek izvorno se piše börek što u prijevodu znači pita savijača. Na donjem popisu turcizama su riječi koje da gotovo nisu izmijenile niti svoj oblik niti svoje značenje. Do neznatnih promjena je došlo u slučajevima gdje u hrvatskom jeziku ne postoje slova za određene glasove kao u turskom jeziku (ö,ç,ş,ğ,â), pa je moralo doći do prilagodbe. Također, neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (rakija, kutija, kapija, čarapa i sl.).

Nekoliko turskih riječi koje nisu u potpunosti iščezle iz našeg jezika:

abađija – suknar
ahbab – prijatelj

Zanimljivo, jedan dio riječi iz lijevog stupca “windowsi nisu podvukli” (MS Word) kao neispravne, tj. nalaze se u hrvatskom rječniku i uvrštene su u “dictionary” kao književne hrvatske riječi. Dakle, čak i neki očiti turcizmi se smatraju hrvatskim riječima.

adeš – imenik
ašik – zaljubljenik
zerdžan – trgovac
bihuzur – uznemiren
bujrum – izvoli
bulbul – slavuj
cakliti – sjati
cicija – škrtac
cimati – drmati
civare – tralje, krpe, rite
čador – šator
čehra – lice
čurek – okrugli kruh
čust – ljepuškast
ćage – papir
ćeremit – crijep

Još malo “originala”

hajat = predsoblje, ali i pojata, šupa;

ašik = ljubitelj, ljubavnik, zaljubljenik;

derviš = (onaj koji voli Boga);
han = konak = prenoćište;
hamam = javno kupatilo;
muhalebija = vrsta sutlijaša;
hasta = bolesnik, bolestan;
hećim = doktor, liječnik;
kuršum = olovo, ali i (olovni) metak;
avlija = dvorište;
kadija = sudac;
eglen = govor, razgovor;
sinija = sofra = niski okrugli stol;
dernek = tulum;
rahmetli = pokojni;
hajvan = životinja;
kijamet = Sudnji dan > nevrijeme;
bismillah = u ime Boga;
inšallah = ako Bog da;
mašallah = ah, što je Bog dao (hvala Bogu da je dao).

damla – kap
delija – junak
dekika – minuta
dilber – miljenik
džada – cesta
džanarika – šljiva ranka
dženetska hurija – rajska ljepotica
džeride – novine
eglenisati – razgovarati
evlad – porod, djeca
ezijet – vrijeđanje, muka
ezan – poziv na molitvu
fajda – korist
fazar – dužnost
fiden – pupoljak
furuna – peć
gajret – nastojanje, pomoć
gazi – junak
gida – obrok
gvera – boj, rat
hair – sreća
horan – voljan, raspoložen
hošaf – kompot
hud – slab, jadan
hurmet – poštovanje
igbal – sreća
insan – čovjek
izun – dopuštenje
izvehtao – ostario
jabanđija – stranac
jakut – rubin
jemek – obrok
kaduna – gospođa
kuduz – čovjek bez novca
kuvvetli – snažan
landohan – lijenčina
lezet – slast, uživanje
lola – momak, dragi
mahal – mjesto
merhanet – milosrdnost
mubarek – sretan
milet – narod
musafir – gost
na tenhane – potanko
nijet – namjera
nujan – neveseo
ohanuti – sačekati
okuvetati – osnažiti se
oturisati – sjesti
paluza – vrsta kompota
plah – lijep
pripuzina – ulaznica
ragbet – vrijednost
rahat – zadovoljan, miran, bezbrižan
rozine – grožđice
sabah – zora
serbez – slobodno
sofa – trpeza
sumbul – carević
šadrvan – vodoskok sa bazenom
šeher – grad
šuba – rupica
tabijasus – osobenjak
teferič – provod u prirodi
tratina – travnato zemljište
tutun – duhan
ućejifiti – razveseliti se
urnek – uzorak
uzur – dokolica
vabiti – zvati
vilajet – pokrajina
vipahna – nestašna
zahlada – poslastica
zeher – otrov
zeman – vijeme
zijafet – svecani objed
žicar – mangup

domaljevac-samac.com

- Postavite ovdje svoj oglas -