domaljevac-šamac.com
Portal za općinu Domaljevac-Šamac

Kako liječiti/spriječiti kovrčavost lista breskve

0 1.718

- Postavite ovdje svoj oglas -

Svakog proljeća voćare, posebice amatere, kojima voćarstvo nije primarno zanimanje, muči glavobolja kako se riješiti opake bolesti breskve koja se ogleda u izrazitoj deformaciji lista. Mnogi na okućnicama imaju po par sadnica breskve ili nektarine. Nije rijedak slučaj da vlasnici tih voćki imaju veliki problem s opakom bolešću lista breskve koja se svake godine javlja u proljeće.

Breskva lijepo prolista, zametne plodove, a onda se iznenada pojave nekakve fleke na listu koje vremenom bujaju. Na listu se stvaraju kao mjehuri, list se smežura i izgleda naboran. Mijenja boju i deformira se u većoj ili manjoj mjeri. Za par dana bolest se proširi na praktično sav list. I tada nastupa panika, ali i znatiželja vlasnika tih zaraženih stabala. Sve ih zanima kakva je to pojava, odnosno bolesti i svi postavljaju najvažnije pitanje kako se riješiti te bolesti.

Budući da aktivno sudjelujem u više tematskih grupa o voćarstvu na društvenoj mreži Facebook svaki put odgovaram na jedno te isto pitanje. I tako se ponavljam po nekoliko puta. A kad bolest prođe, onda ju više nitko ne spominje i tako sve do narednog proljeća kada se sve aktualizira.
Čini mi se zgodnijim napisati jedan članka, objaviti ga i korisnicima u Facebook grupama ponudi link do teksta pa neka neiskusni voćari na jednom mjestu dođu do tražene informacije. Ako ništa, barem malo ću biti pošteđen tipkanja. Nije mi tipkanje pretjerano teško, ali iste stvari tipkati po sto puta zna biti frustrirajuće.

Naravno iskusni voćari i voćari profesionalci znaju riješiti ovaj problem. Manje više to im je profesija pa je i logično da znaju tajne svog zanata. Međutim, ne bave se svi proizvodnjom breskve na veliko, ali mnogi rado na svom imanju imaju po stablo, dva ili koje više i uistinu problem im je boriti se s nepoznatim. Zato je i nastao ovaj tekst kojeg rado dijelim svima koji su zainteresirani.

O kakvoj se bolesti radi

Riječ je o KOVRČAVOSTI LISTA BRESKVE (Taphrina deformans). U pitanju je gljivi po kojoj je bolest i dobila službeno ime Taphrina deformans. Spore gljive prezime u kori voćke, na granama i grančicama i ispod pupoljka. Ova informacija je važna i pomoći će za pravilno uništavanje ovog uzročnika bolesti što će biti objašnjeno niže u tekstu.

Optimalna temperatura za klijanje spora je oko 20° C, s tim da klijavost počinje i na nižim temperaturama (od 10° C). A to su upravo proljetne temperature kakve najviše pogoduju razvoju ove gljivice. Infekcija nastaje u trenutku otvaranja lisnog pupa. Također je i ova informacija važna za sprječavanje ove napasti što će također biti objašnjeno kasnije u tekstu. Isto tako važno je znati da se razvoj ove gljive naglo usporava čim temperature narastu preko 26° C, a prestaje se razvijati na temperaturama višim od 30° C. To je razlog zašto se ova bolest javlja samo u proljeće i nema je kasnije tijekom ljeta i toplijih dana.

Također, važno je napomenuti da je razvoj gljivice u uskoj vezi s vlagom. Uostalom, kao i kod svih gljiva. Ako je proljeće kišno i vlažno to su uvjeti za razvoj gljivice veći i obrnuto iako imamo sušno proljeće razvoj gljivice je značajnije umanjen.

Gljivica sprječava normalan razvoj lista što je od velikog značaja za voćku, jer je općepoznatu da biljke „žive“ preko lista. Dakle, preko lista biljke vrše proces transformacije sunčeve energije u kemijsku energiju. Ovaj proces je poznat kao fotosinteza i on je ključan za život svih biljaka.

Deformacijom lista ovaj proces se narušava, a gubitkom lista se praktično i dokida. Tako da ako se kovrčavost lista ne suzbija breskva (kao i nektarina) može u cijelosti izgubiti lisnu masu. Rijetko će doći do uvenuća biljke, jer breskva generira novu lisnu masu i tako se stablo održi u životu. Međutim, taj prekid procesa fotosinteze, odnosno umanjeno upijanje energije dovodi do slabljenja biljke, nepoželjnog i nedovoljnog razvoja novih grančica koje znaju tijekom zime izmrznuti.

U početko razvoja bolesti primjetne su promjene tek na ponekom listu. Kada blolest uznapreduje tada se osjetno uočava potencijal Taphrine deformans.

Kovrčavost, pogotovo ako je uznapredovala i bez kontrole po pravilu napada i plod breskve. Plod postaje smežuran, ne razvija se i nema nikakav konzumni značaj. Jednostavno postaje neupotrebljiv. Tzv. spašavanjem voćke može se sačuvati dio ploda, ali on po pravilu nikad nije kao plod kod zdrave voćke koju nije zahvatila bolest.

Kako se bolest liječi/sprječava

Važno je znati da se već zaraženo stablo breskve ne liječi. Praktično nema lijeka kada se kovrčavost pojavi. Zato se ova bolest tretira tako da se sprječava njena pojava. A to je moguće i u nastavku teksta slijedi objašnjenje kako spriječiti pojavu Taphrine deformans.

Cilj je spriječiti razvoj gljivice. U tu svrhu se rade dva tretiranja preparatima koji spadaju u grupu pesticida nazvanih fungicidima. Pojednostavljeno rečeno, fungicidi su skupina pesticida pomoću kojih se uništavaju gljivična oboljenja.

Mnogi vlasnici stabala breskve dođu do informacija i fungicida. Tretiraju svoja stabla, ali unatoč tomu tretiranje im ne uspije i breskva im bude zaražena gljivicom koja uzrokuje kovrčavost. A kako da do toga ipak ne dođe? E to je upravo tema i suština ovog teksta.

Prvo tretiranje se radi u vrijeme mirovanja voćke. To je tzv. zimsko prskanje voća. Ono važi za cijelo veće, ne samo za breskvu, ali u ovom tekstu zadržat ću se samo na breskvi.

Ovo tretiranje se može i mora obaviti prije nego krene vegetacija. Osobno najčešće ga obavim krajem drugog mjeseca. Prethodno izvršim orezivanje voća i nakon toga radim prvo tretiranje koje je u suštini i glavno tretiranja voćki. I ovdje se dolazi do možda jednog od ključnih faktora uspješnosti spašavanja breskve.

Na tržištu postoji veliki izbor fungicida i drugih pesticida koji se koriste u zaštiti voća od bolesti. Za ovo zimsko tretiranje kod nas su najpopularniji Plavo i Crveno ulje uz kojih se nalazi još i Modro ulje.

U suštini radi se o istim ili vrlo sličnim pesticidu, samo je riječ o različitim proizvođačima koji svaki svom preparatu daju svoje ime po kojem će se na tržištu lako prepoznati.

Riječ je o pesticidima koji imaju trostruki učinak. Naime ovi preparati osim fungicidnog djelovanja u sebi sadrže komponentu koja je ujedno insekticid i akaricid. Fungicid se dobije iz bakra, točnije riječ je bakarnim oksidima (Bakar-oksiklorid), a aktivna tvar protiv insekata, pauka i grinja je mineralno ili parafinsko ulje.

Ovo su popularni preparati i mnogi ih koriste. Znao sam ih i sam koristiti jer se jednim tretiranjem postiže trojna zaštita voća (fungicid, insekticid i akaricid). No, moje iskustvo ide u drugom pravcu. I pokazalo se bolje, barem kada je u pitanju zaštita breskve od kovrčavosti lista. Nisam radio eksperimentiranje i znanstveno istraživanje, ali opći dojam koji sam stekao nakon višegodišnje primjene pesticida mi govori da je ove komponente bolje razdvojiti i posebno treba prskati fungicidom, a posebno mineralnim uljem. Nisam pristalica Plavog ulja, jer sam s drugim preparatima kod breskve postizao bolje rezultate. Ovaj moj dojam može biti krajnje subjektivan, jer ni sve godine nisu iste. Neke su podložnije razvoju bolesti, a neke manje. Svejedno, ipak dajem prednost pojedinačnom tretiranju pesticidima.

Moj prvi izbor za zimsko tretiranje voća je Cuprablau-Z. Riječ je o bakar-hidroksid-Ca-klorid kompleksu. Izuzetno učinkovit fungicid široke primjene u voćarstvu i povrtlarstvu. Uz to nije skup i nema rok trajanja. Kada kupite pakiranje može vam stajati dok ga ne potrošite, što inače nije svojstvo većine pesticida.

Ovo tretiranje je važno izvesti tako da se cijela voćka doslovno okupa. Vratimo se na uvodni dio ovog teksta. Rečeno je da se spore kriju na svim dijelovima stabla. Zato je važno preparatom doći do svake grančice. Što kvalitetnije okupate voćku to će učinak preparata biti bolji.
Ovo jedno tretiranje ipak neće biti dovoljno kada je u pitanju Taphrina deformans. Mora se obaviti i drugo tretiranje. Ako bi se posrećilo da vremenski uvjeti idu protiv pogodnih uvjeta za razvoj gljivice onda se ponekad može proći i s ovim jednim tretiranjem. Međutim, to nikako ne preporučujem, jer je to veliki rizik i takvi povoljni uvjeti su više iznimka nego pravilo.

Drugo tretiranje također ide fungicidom. Logično jer je potrebno uništiti gljivicu. Ali ovog puta u fungicidu mora biti druga aktivna tvar. Ono što ne uništi bakar-hidroksid uništit će aktivna tvar Dodin. Moj izbor je Chromosov Chromodin S-65. Riječ je o kombinaciji Dodina (dodecilgvanidin-acetat) i alkohola (C12-15, ethoxylated). Naravno Chromodin nije jedini. Od istog proizvođača imamo i SYLLIT 544 SC koji je također na bazi Dodina. Na tržištu postoje i drugi proizvođači čija je formulacija slična ili ista i to su preparati koji se obavezno koriste kod ovog drugog tretiranja.

Prednost ovih fungicida koji su na bazi Dodina je da djeluju i preventivno i kurativno. Dakle, sprječavaju nastanak bolesti, ali postižu rezultate u slučajevima ako se bolest već pojavila. Naravno ovo vrijedi za spore gljive i njen početni razvoj.

A kada je vrijeme za drugo tretiranje breskve protiv kovrčavosti lista? To je vrijeme infekcije lista. Rečeno je da infekcija lista nastupa u fazi otvaranja lisnog pupa. U voćarstvu je ta faza poznata kao „Faza mišjih ušiju“. To je faza kada se pup otvara, odnosno kada se iz pupa pojavljuju lisni vršci. Ovisno o klimatskim uvjetima ta faza može potrajati vrlo kratko, ali i nekoliko dana. Ako je proljeće toplo pup se brže otvara i faza otvaranja pupa traje kraće. Nekada zna trajati samo tri dana, zato je važno ne propustiti ovaj rok i treba djelovati na vrijeme. Svako kašnjenje umanje djelovanje preparata i pojava kovrčavosti zna doći do izražaja.

I ovo bi praktično bilo sve. Ako se ovako uradi riješili smo problem kovrčavosti lista breskve.

No, ne treba iznenaditi ako se unatoč ovim mjerama kovrčavost ipak pojavi. Ne treba strahovati u tom slučaju, jer će količina zaraženog lista biti znatno manja pa je tako i manja opasnost. To se zna desiti u izuzetno vlažnim proljetnim danima uz temperature zraka između 20 i 26 stupnjeva Celzijusa. To su najpogodniji uvjeti za razvoj ove gljivice. U takvim okolnostima potrebno je ručno kidati zaražene listove. Njih po pravilu nema mnogo i ta radnja se može obaviti uspješno bez većih poteškoća. Rezultat svega ovoga su odlični plodovi breskve i nektarine.

Kako se nositi s bolešću

A što ako propustimo tretirati breskvu protiv kovrčavosti lista ili ako nam unatoč tretiranju zaštita ne uspije.

Više je razloga zašto tretiranje fungicidima neće uspjeti. Dovoljno je preskočiti ili nepravilno obaviti bilo koju od gore opisanih radnji. To će biti propust koji će osloboditi gljivu i ona neće biti uništena u začetku. A samo se tako može spriječiti pojava kovrčavosti lista breskve. Ako se već pojavi onda tomu nema lijeka.

Često se pogriješi u izboru preparata. Ili se breskva ne tretira na vrijeme. Uzrok neuspjelog tretiranja može biti i istekao rok važenja preparata. Većina preparata ima svoj rok upotrebe. Ako je taj rok istekao preparat više nema potrebnu kvalitetu. Moguće je da se jačom dozom od propisane može postići učinkovit efekt. Međutim, takva praksa se ne savjetuje, jer je riječ o pesticidima i s njima se ne smije eksperimentirati. Ako je pesticidu istekao rok trajanja treba ga neškodljivo uništiti (odložiti), a ne eksperimentirati s dozama. Učinak takvog eksperimenta može otići u krivom smjeru pa to nikako nije isplativo. Također ako se pesticid neuvjetno skladišti može doći do njegovog propadanja. Neki pesticidi se moraju čuvati od izmrzavanja, jer ako se čuvaju na niskim temperaturama njihovo djelovanje se umanjuje. Pesticidi se čuvaju na temperaturama između 5 i 15 stupnjeva Celzijusa u zaklonu od sunčeve svjetlosti. Ako nisu uvjetno čuvani preko zime može doći do njihovog propadanja i tretiranje takvim pesticidom zna biti uzaludno.

Nevažno, idemo vidjeti što možemo učiniti ako se kovrčavost ipak pojavi.

Jedino što se može uraditi je ručno kidati zaražene listove. Tako se smanjuje prijenos zaraze na nove zdrave listove i potiče se zanavljanje nove lisne mase.

Ako bolest uzme maha i izmakne kontroli, odnosno ako se zarazi sav list onda ne vrijedi tratiti vrijeme oko kidanja tih listova. Taj list će svakako otpasti. Samo što će taj postupak regeneracije lisne mase trajati duže. A to opet može utjecati na plod. Jer je malo vjerojatno da ćemo imati kvalitetan ili čak bilo kakav plod ako jedan dio vegetacije nemao lisnu masu preko koje se biljka hrani.

Također plod je potrebno prorijediti. Inače dobro oplođenu breskvi treba prorijediti kako bi plod bio krupniji. No kod pojave kovrčavosti lista breskve plod dodatno treba prorijediti kako bi se biljka lakše regenerirala i kako bi se lakše vratila u život. Isto tako trebamo potaći rast nove zelene mase. To se postiže prehranom dušičnog KAN đubriva. KAN je potrebno baciti odmah po pojavi kovrčavosti lista. Polovinom ili krajem svibnja doći će do viših temperatura zraka i razvoj Taphrine deformans će usporiti, a potom i nestati. To će već biti pravo vrijeme da unijeti KAN počne djelovati što će potaknuti razvoj lisne mase, ali i ploda breskve. Nakon 10-15 dana ponovo treba baciti KAN iz istih razloga. Biljci je potrebna prehrana i dušik će joj omogućiti brzu nadoknadu izgubljenog lista.

Po pravili voće se prehranjuje KAN-om sve dok se plod ne razvije do veličine 2/3 punog razvoja ploda. Tada se s prehranom prestaje.

Umjesto zaključka

Ovo su bile osnovne smjernice kako sačuvati breskvu od kovrčavosti lista. Iako je tekst malo duži držim da neće biti problem izvući najosnovnije iz njega. Dakle, tretiranje pravim preparatima u pravo vrijeme i rodnost breskve je zajamčena. Tafrine deformans ili neće biti ili će je biti u tragovima i kao takva neće utjecati na prinos i zdravlje breskve.

Na kraju bih još dodao da postoji i treće tretiranje breskve protiv kovrčavosti lista. Ono se radi na jesen kada list krene opadati. Odnosno kada ga otpadne 2/3. Također se koriste fungicidi na bazi bakarnih oksida. Neki stručnjaci ovo tretiranje savjetuju kao obavezno. Budući da sam pobornik za primjenu što manje kemije držim da ovo treće tretiranje nije potrebno. Ja ga nikad nisam radio, a svake godine imam zdrave breskve bez kovrčavosti lista. Praksa je ipak pokazala da to treće tretiranje nije potrebno. Ali neću oponirati stručnjacima koji ga preporučuju. Neka ih.

Perica Dujmenović za domaljevac-samac.com

- Postavite ovdje svoj oglas -

Učitavanje...