Ogroman broj Domaljevčana, Grebničana, Bazičana i općenito Posavaca iz ovih krajeva raspršio se svugdje po svijetu. Neki su silom rata napustili svoj rodni kraj, drugi su otišli trbuhom za kruhom. Većina njih što je morala. Neki sigurno radi bolje zarade. Nevažno. Oni nisu ovdje u Posavini i sve ih treba tretirati kao dio našeg naroda koji je raspršen i koji bi s punim pravom mogli zvati dijasporom.
- Postavite ovdje svoj oglas -
U jednom od ranijih tekstova pokušali smo objasniti što bi to bila dijaspora ili tko bi se danas trebao zvati našom dijasporom. Bez obzira što po definiciji svi naši koji se nalaze na privremenom radu u Njemačkoj ili drugdje u zemljama EU pa i mnogo dalje izvan tih prostora ne bi trebali biti dijaspora, mi ćemo i njih tretirati tako jer se oni uglavnom tako osjećaju i tako se sami deklariraju.
Domaljevac ima značajnu dijasporu, ali i značajno iseljeništvo. Sad bi možda zapreka bila u shvaćanju što je dijaspora, a što iseljeništvo… Osnovna razlika između ove dvije kategorije se ogleda u tomu što se dijasporci još uvijek smatraju Domaljevčanima, Grebničanima, Bazičanima, Posavcima općenito i drže do svojih korijena, drže do svog rodnog mjesta, do svoje tradicije, jezika i običaja, dok se iseljeništvom imaju smatrati oni koji su sigurno ili gotovo pa sigurno napustili svoj zavičaj trajno. Naselili su se u drugim zemljama, tamo su prijavili prebivalište i uglavnom se ne misle vraćati u svoju rodni kraj. Iako su emotivno još uvijek vezani za Posavinu oni su praktično odnarođeni i njihova asimilacija u druge narode je neupitna. Njih ne bi trebali smatrati dijasporom, ali ako se oni sami osjećaju kao dijaspora ne vidim razloga ni da ih mi drukčije doživljavamo.
Ogroman broj Domaljevčana, Grebničana, Bazičana i općenito Posavaca iz ovih krajeva raspršio se svugdje po svijetu. Neki su silom rata napustili svoj rodni kraj, drugi su otišli trbuhom za kruhom. Većina njih što je morala. Neki sigurno radi bolje zarade. Nevažno. Oni nisu ovdje u Posavini i sve ih treba tretirati kao dio našeg naroda koji je raspršen i koji bi s punim pravom mogli zvati dijasporom.
Najveći broj građana općine Domaljevac-Šamac odselio je u Njemačku i Austriju. Ima ih znatan broj u Švicarskoj, Hrvatskoj i mnogim drugim zemljama, čak sve do Australije, ali populacija koja je u Njemačkoj i Austriji bez sumnje je najbrojnija.
Kada je riječ o dijaspori prvo pitanje koje se nameće je zašto dijaspora nije organizirana? Zašto matica olako prelazi preko činjenice da nas je više u inozemstvu nego u domovini? Zašto Općina i Županija ne povedu malo više računa o tom dijelu naše populacije? Zašto se na dijasporu misli kao na lanjski snijeg? Odgovore na ova pitanja i slična koja tretiraju ovu populaciju dat ćemo u svojim tekstovima u dogledno vrijeme. Sigurno će i sama dijaspora reagirati i inaši ljudi iz dijaspore imat će štošta reći o sebi, ali i o zavičaju iz kojeg se u uglavnom silom prilika morali da odu.
Za potrebe ovog teksta navest ćemo još samo malo činjenica o našoj dijaspori, a teme za širu raspravu ostavit ćemo za neku drugu priliku.
Skupina Domaljevčana, mahom nastanjenih u Njemačkoj pokušala se organizirati u jedno udruženje dijaspore. Koliko znamo udruženje nije registrirano, ali neformalna zajednica dijaspore je postala aktivna. Organizirali su se preko Facebook stranice Domaljevac – Dijaspora i kao takvi još uvijek djeluju. Cilj im je bio organizirati Domaljevčane u dijaspori i uključiti ih u društvene aktivnosti u zavičaju. Prvotna ideja je bila da se Domaljevcu pomogne jer dijaspora je snaga koja ima ogroman potencijala i koja svom Domaljevcu uistinu može pomoći. U svrhu promoviranja te svoje ideje organiziran je Kongres domaljevačke dijaspore. Kongres je održan u Domlajevcu u srpnju 2019. godine u sklopu Dana općine Domajevac-Šamac. Intencija općinskih vlasti je bila da taj kongres ne bude samo kongres Domlajevčana nego da se on održi pod motom Svjetskog komgresa općine Domaljevac-Šamac i dijaspore. Očito ispolitizirano rješenje koje nije prihvaćeno od dijela organizatora Kongresa domaljevačke dijaspore rezultiralo je raspadom prvotnog organizacijskog tima tog Kongresa.
Kongres je održan uz očit bojkot pojedinaca i zaključak je da nije uspio, tj. da nije poslužio svrsi.
Iako se u određenom kontekstu može smatrati da je Kongres uspio, jer je ipak održan i samo održavanje predstavlja pomak. Oni koji pak hladne glave gledaju na sam događaj slažu se da su od Kongresa očekivali više. Članak o održavanju Kongresa objavljen je na službenoj stranici Općine Domaljevac-Šamac. U njemu su predstavljeni zaključci Kongresa pa po istim možete prosuditi jesu li to zaključci koji bi opravdali jednu pompozno najavljivanu manifestaciju koja je trebala biti odskočna daska za ekonomski i svaki drugi oporavak Domaljevca i Općine.
Facebook je vrvio od komentara prije samog Kongresa ali i nakon održavanja tog susreta dijaspore i općinara. Sigurno svaka strana ima svoje argumente i svaka strana, dakle oni zadovojni i oni ne zadovoljni kongresom, na svoj način tumači koliko se uspjelo s Kongresom, odnosno koliko je on bio promašen ili čak dirigirano promašen.
Ostavljamo svakomu pravo da ima svoj stav i da iznese svoje mišljenje. Vrijeme će nadamo se pokazati tko je bio u pravu.
Autor: domaljevac-samac.com
- Postavite ovdje svoj oglas -
