Kao i svugdje u katoličkim selima u Posavini, ali i u susjednoj Slavoniji, na taj dan domaćini ugošćavaju rodbinu i prijatelje iz drugih sela gdje se tog dana kirbaj ne slavi.
Tradicionalno se peče prasetina na ražnju uz neizbježan domaći kulen (izv. kulin). U Baziku se za taj dan kuha i sarma. Domaćice se potrude pripremiti što raznovrsniji izbor kolača. Te uz domaću šljivu i široku lepezu pića sva čula uživaju. Nekada su na dan kirbaja u selu obavezno svoje mjesto našle i vašardžije, uz neizbježan ringišpil i šatre sa igračkama. Međutim u zadnje vrijeme ta vašarska tradicija polagano izumire.
O Spasovu
Uskrs, najveće otajstvo vjere, u bogoslužju se naglašeno slavi kroz pedeset susljednih dana, sve do uključivo svetkovine Duha Svetoga (Duhova, nedjelje Pedesetnice). Tema toga vremena je Kristov prolaz kroz smrt u slavu uskrsnuća.
Svi blagdani koji se u kršćanstvu slave nastajali su tijekom povijesti. Tako se Uzašašće u prvo kršćansko vrijeme slavilo najprije zajedno s poslanjem Duha Svetoga, 50. uskrsni dan, kao završetak i ispunjenje Kristovog djela spasenja. Od 4. stoljeća blagdan Uzašaća izdvaja se i slavi zasebno, 40. uskrsni dan. Razlog tome je brojka “40” koja ima simboličko značenje, a i tekst u Djelima apostolskim 1,3: “Njima je (Isus) nakon svoje muke mnogim dokazima pokazao da je živ, četrdeset im se dana ukazivao i giovorio o kraljevstvu Božjem.” Malo zatim u recima 9 -11 sažeto se govori i o Isusovom uzašašću.